Prošle godine počela sam da vodim evidenciju o tome koja se hrana najčešće baca i u kojoj količini u našem domu. Zaključak je bio da ostaci budu najveći tokom obroka u kojima su glavne namirnice pirinač ili krompir. Deo zelenog povrća uvek bi završio po ćoškovima frižidera i dobro izmenilo boju u smeđu. Ostaci hrane zauzimali bi nedeljama mesto u frižideru i na kraju bi završili u smeću. Mlečni proizvodi su takođe upali u problematičnu kategoriju. Jedino slatkiši nisu nikad završili u kanti.
Kad sam podvukla crtu shvatila sam da mesečno preko 3000 dinara završi na smetlištu, a nije da ih imamo za bacanje. Porodično smo odlučili da uspostavimo bolju organizaciju, nova pravila i nastavimo da pratimo i planiramo obroke, šoping liste i efikasnost budžeta.
Ukoliko se i vi susrećete sa sličnim problemom pogledajte savete kako da bolje organizujete svoje kuhinje, napravite uštedu u svom budžetu i za svoj novac dobijete najbolju vrednost.
Ukoliko periodično obavljate veće nabavke namirnica, budite potpuno spremni za njih. U danima pre kupovine, započnite pripremu spiska potrebnih proizvoda.
Ukoliko voće i povrće nabavljate na pijacama, a različite namirnice u različitim prodavnicama – vodite računa kako da izbalansirate nabavku. Ne preterujte sa količinama, budite praktični i ne dozvolite da se kupovine preklope ili da vam akcije i sniženja poremete koncepciju. Ukoliko naposletku ne iskoristite proizvod kupljen na sniženju, ostaće vam samo trošak i veća količina otpada.
Biće efikasnije ukoliko akcijske ponude budete pratili preko računara, pre sastavljanja liste, jer ćete tako imate bolji pregled ponuda i prilagoditi ih svojim potrebama. Takođe, nekad je bolje omiljene proizvode platiti po malo višoj ceni, nego izabrati onaj povoljniji, čiji ukus nam nije baš po volji.
Prilikom kupovine obratite pažnju na naznačene rokove upotrebe. Za proizvode koje ređe koristite i sporije trošite, izaberite one sa najdužim datumima trajanja.
Prilikom odlaganja namirnica u frižidere ili ostave, poređajte ih prema rokovima upotrebe. Sve one sa dugim rokom smestite na udaljenija mesta, a one sa kratkim rokovima postavite na vidno mesto, tako da vam budu na dohvat ruke i u fokusu. Periodično očistite i pregledajte svoje ostave.
Ukoliko u domovima nemate dovoljno mesta za čuvanje namirnica na sigurnom, suvom, tamnom i hladnom mestu, ne preterujte sa količinama prilikom kupovine.
Salate, mladi luk, zeleno povrće poput rukole, celera, spanaća, kupusa, kelja, zatim rotkvice, paprike, krastavac, šargarepe, bobičasto voće – operite i smestite u providne tegle, posude ili kesice, pa ih rasporedite na za to predviđeno mesto u frižideru.
Povrće poput krompira, batata, luka, belog luka i bundeve najbolje je da čuvate na sobnoj temperaturi, na tamnom mestu. Luk držite odvojeno od ostalih proizvoda, najbolje u dobro provetrenoj posudi. Ovo povrće oslobađa etilen i tako ubrzava sazrevanje i truljenje ostalih voćki i povrća.
Avokado, jabuke, kruške, šljive, breskve, paradajz, takođe možete odmah oprati i smestiti ili na poslužavnike pa ih čuvati u kuhinji na radnim površinama/stolovima, ili ukoliko ih preferirate rashlađene možete ih čuvati i u frižideru. Takođe, i ove biljne vrste oslobađaju visok sadržaj etilena i ubrzavaju propadanja voća i povrća u njihovoj blizini. Pa ih odvojite od onih koje želite da vam duže traju.
U povrće/voće koje možete čuvati u kuhinji, direktno na radnoj površini spadajui banane, citrusi, peršun i začinsko bilje (naravno smeštene u šolji sa vodom). Banane isto držite udaljeno od povrća i voća kojima želite da produžite rok upotrebe.
Krastavce i patlidžan možete uviti u krpe ili papirne salvete koje će da upijaju višak vlage i tako ih smestiti u frižider i produžiti rok trajanja.
Limunu možete produžiti životni vek tako što ćete ga, nakon pranja, smestiti u tegle sa vodom, zatvoriti ih i čuvati u frižideru. Možete ih spakovati i u zip kesice i tako čuvati u frižideru. Limun ne može da prezori, ali može da se sasuši i pokvari. Zato mu je potrebna vlaga. Poželjno je da vodu menjate svaka 2 do 3 dana.
Ukoliko želite da produžite život kupusu, brokoliju ili karfiolu, uklonite spoljne listove, postavite na vrh njihovih glava papirne salvete i smestite ih u standardne plastične vrećice – tako da budu lagano obmotani.
Budite kreativni i pronađite način da maksimalno iskoristite namirnice. Recimo, komad mesa koji vam nije omiljen, može da se smesti u supu, skuva i upotrebi u nekoj novoj vrsti jela koja će vam se dopasti. A, koru limuna koja je ostala nakon ceđenja, možete iskoristiti za čišćenje doma i kuhinjskih aparata.
Ukoliko pripremate testeninu, pirinač ili druge žitarice pronađite meru i optimalnu količinu za svoje domaćinstvo. Pa, prilikom pripreme obroka odmerite tačno potrebnu količinu ovih namirnica. Primenom odokativnih metoda, veće su šanse da napravite obilnije obroke koji će na kraju završiti u kantama.
Deo voća, povrća i hrane uvek možete da smestite u zamrzivače. Očistite ih, odvojite na porcije, smestite u odgovarajuće ambalaže i zamrznite. Poželjno je da na posudama navedete i datume i ispišete za koliko osoba su porcije namenjene.
Zamrzavanjem banana i voća sprečićete njihovo propadanje, a sebi obezbediti ukusne poslastice.
Komad tvrdog sira možete zamrznuti, pa ukoliko poželite da spremate recimo picu ili neko drugo pecivo, odmrznuti pre upotrebe.
Ukoliko primetite da vam neka od namirnica dugo stoji ili da je pred istekom roka upotrebe ukoliko možete zamrznite je ili osmislite recept kako da je iskoristite.
Pojedine namirnice možemo drugačije iskoristite ukoliko dođe do izmeni njihovih karakteristika. Recimo, od prezrelih banana možemo napraviti jednostavni, ukusni banana hleb. Od povrća koje je pri kraju životnog veka možemo pripremiti džem, pire ili krem za kolače. Od ostataka i delova povrća možemo uvek skuvati bujon, a od starog hleba napraviti krutone za salatu, prezle ili ga jednostavno prepeći u prženice. Sireve i mlečne proizvode pred istekom iskoristite za pripremu pita ili peciva.
Probajte da osmislite nove recepte kako bi iskoristili i ostatke od ručka ili večere.
Ostatke povrća i voća iskoristite za pripremu komposta kako biste deo hranljivih supstanci vratili u zemlju. Iskoristite ga da obogatite svoju zemlju za sadnju cveća ili povrća.
Sa trenutnim dešavanjima u svetu dobili smo podsetnik koliko je hrana značajna, koliko su prirodni resursi ugroženi, i da je izuzetno važno da ne uzimamo više nego što nam je potrebno.
Uvek ima prostora da hranu koju napravimo u većim količinama podelimo sa dragim ljudima. Ukoliko ispečete kolač, ili malo više palačinki, deo podelite sa najbližim komšijom ili rodbinom i prijateljima.