Ponavljanje je majka znanja i način da nam se nova veština, ali i ponašanje, potpuno podvuku pod kožu. Sigurno vam je poznato da što češće nešto ponavljamo usmeravamo razvoj mozga u tom smeru - stvoriće se nove moždane sinapse, i posle određenog vremena, sve što smo dugo praktikovali postaće udobno, lako i sigurno. Nekada nama to baš i jeste cilj, ali tu su i one navike koje nam ne donose ništa dobro i koje na sličan način moramo da stavimo pod kontrolu.
Životna iskustva i dešavanja navode nas da kreiramo različite navike, koje nam pomažu da preguramo dane. Borimo se da one budu što povoljnije po nas, ali nekad iz najboljih namera, naš nervni sistem nas navede da praktikujemo i one štetne.
Kako bismo pokrenuli promene i raskrstili sa ovakvim ponašanjem, biće potrebno da privučemo pažnju našim moždanim ćelijama i preusmerimo ih sa ustaljenog puta na nove staze. Konkretno, to podrazumeva da prvo prepoznamo naša loše navike, da ih proučimo i prikupimo informacije o razlozima zbog kojih im se okrećemo, da im pronađemo alternativu i da budemo uporni u pokušaju da ih iskorenimo. Ali, krenimo od početka.
Prvo je najvažnije da sami uočimo paterne negativnog ponašanja, odnosno da prepoznamo koje su to naše negativne navike i zbog čega su loše i štetne za nas. Možemo i da ih zapišemo na papir i postavimo ga na neko vidno mesto da nas podseća i opominje ukoliko krenemo da ih praktikujemo.
Recimo, odlaganje ranog ustajanja pruža nam zadovoljstvo u izležavanju u toplom krevetu, odlažemo suočavanje sa obavezama i problemima, ali oni ne nestaju i čekaju nas. Možda je ovakvo ponašanje najaktivnije kad imamo najviše obaveza ili se suočavamo sa stresnim situacijama…?
Svrha našeg mozga je da nas zaštiti i usmeri u pravcu sigurne i udobne teritorije – na kojoj neće biti mnogo stresa, nepoznanica, nesigurnosti, povišenog pritiska i nelagode. Zato je u redu da se u ovom tranzicionom periodu ne oslanjamo previše na njega, već da samo uradimo ono što je logičan potez i krenemo da se oslobađamo svojih loših osobina.
Samo ustanite, samo krenite da vežbate, da pijete više vode, odnosno samo krenite u akciju.
Nakon što krenemo da prepoznajemo okidače i situacije u kojima smo skloni da se prihvatimo loših navika, potrebno je da našem mozgu ponudimo alternativu. Odnosno, novu naviku – koja će nam skrenuti misli sa prethodne.
Dajte vašem mozgu valjane argumente da se suprotstavi stečenim navikama i zameni ih pogodnijom alternativom. Pronađite svoju zamensku naviku koja vas ispunjava, raduje i želite da joj se posvetite. Promena se neće moći odigrati preko noći, susretaćete se sa usponima i padovima, ali je ključno da budete uporni i ne odustajete.
Ukoliko je vaš cilj da krenete da ustajete ranije ili redovno da vežbate, napravite plan i postavite realne ciljeve koje možete da pratite. Recimo, na početku možete da u jutarnjim časovima obavljate omiljene aktivnosti, ili u slučaju vežbanja, da se koncentrišite prvo na razgibavanje i istezanje, pa polako da dodajete i složenije elemente.
Plan treba da bude precizan i sa vremenskim odrednicama – Prvi mesec samo lagano razgibavanje ponedeljkom, sredom i petkom, sledeći mesec svakog ponedeljka i petka trčanje oko 2km, a svake srede joga oko 60 minuta…
Sa dobrim planom i novim, zdravim navikama vaša svakodnevna rutina biće usmerena na pozitivne stvari koje vam donose dobrobit. Potrebno je da istrajete i redovno ih ponavljate, sve dok one ne postanu vaše udobno stanje.
U trenucima kad se pojavi potreba za vraćanje starim navikama potrebno je da se prisetimo ciljeva, razloga zbog kojih su te navike štetne po nas i dugoročne koristi koje nam drugačije ponašanje može doneti.
Vremenom ćemo uspeti da sinhronizujemo telo i nervni sistem da ujedinjenim snagama rade na istom cilju i na svojstven način.